GalerijaPogledajte naše nastupe “ DO BUDUĆNOSTI TRAGOVIMA VLASTITE PROŠLOSTI” 14.08-18.08. 2018 GOD. UTRKA TOVARA U SV.FILIPU I JAKOVU. “Brodom po Pašmanskom kanalu”8. po redu manifestacija Smotra folklora Zadarske županije Mohač-Pečuh 18.,19.,20.05.2018.g. Dani cvijeća 2018 god. Srbija-Rumunjska-VojvodinaKud Sv. Roko iz Sv. Filip i Jakova u nedavnom posjetu Veleposlanstvu RH u Beogradu, hrvatima na području Ravnik-Karaševo-Klokotić-Lupak i Temišvar - Rumunjska (gosti Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj i gosti KUD-a "Klokotić"), i hrvatima u Vojvodini (domaćin KUD "Bunjevačko kolo" Subotica). U Rumunjskoj su se susreli i s predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović. Svadba naše članice Pir od bora do mora 16.8.2017. Rogovo Sv.Filip i Jakov Kako su živili i radili naši stari Utrka tovara 2017. Brodom po Pašmanskom kanaluU Sv. Filipu i Jakovu je u petak po sedmi put održana tradicionalna manifestacija "Brodom po Pašmanskom kanalu" kojom se želi oživiti nekadašnja tradicija komunikacije kopna i otoka koja je u prošlosti bila puno življa i učestalija. U programu su sudjelovali KUD "Sv. Luka" iz Ždrelca, KUD "Bokolje" iz Dobropoljane, KUD "Nevijana" iz Neviđana, KUD "Sv. Roko" iz Svetog Filipa i Jakova, KUD Kunjka iz Tkona, KUD Seljačka sloga iz Topuskog, KUD Zlatna luka iz Sukošana, KUD Kukljica iz Kukljice te ženska klapa Kanica (Tkon) i muška klapa Školji (Pašman). Manifestaciju je otvorio načelnik Sv. Filipa i Jakova Zoran Pelicarić. “Čestitam organizatorima koji ulažu svoje vrijeme i napor da bi se i sedmu godinu za redom održala ova predivna i jedinstvena manifestacija te se isto tako zahvaljujem svim našim gostima i kulturno umjetničkim društvima koji sudjeluju u programu“, poručio je načelnik Zoran Pelicarić. „LITO FOLKLORA U SV. FILIP I JAKOV-u“ – KUD KLOKOTIĆ -TEMIŠVARU petak ispred stare škole u Sv. Filipu i Jakovu održan je nastup KUD-a Klokotić -Temišvar iz Rumunjske na kojem su se mogli vidjeti tradicijski običaji, narodne nošnje, ples i pjesma jedne od hrvatskih manjina u Rumunjskoj. KUD-a Klokotić je osnovan 1956. godine te je kroz godine uspio sačuvati veliki dio svojih tradicijskih običaja koje često predstavlja na raznim gostovanjima. Hrvati su se doseljavali u Rumunjsku u više valova, počevši od XIV. stoljeća a dijelimo ih u tri skupine s posebnim obilježjima te s neznatnim jezičnim razlikama. Prva od navedenih skupina živi u selu Rekaš, 30 km istočno od Temišvara. Druga, manja skupina živi u mjestu Keča, zapadno od Temišvara. Treća, i ujedno najveća skupina Hrvata živi južno od Temišvara, u Karaš-severinskoj županiji (glavni grad Rešica), u dvjema općinama Lupak i Karaševo. Nazivamo ih Karaševski Hrvati, Krašovani ili Karaševci. Hrvati u Rumunjskoj, poglavito Karaševski Hrvati predstavljaju najstariju hrvatsku manjinu te jezično i etnografski najbolje očuvanu. Narječje Karaševskih Hrvata ubraja se u red vrlo rijetkih štokavskih narječja. Do danas su sačuvali svoj izvorni identitet zahvaljujući visokom stupnju svijesti o porijeklu, s jedne strane, te infrastrukturnoj izoliranosti tih sela s druge strane. Gostovanje Kud-a Sv. Roko u Hruševecu Kupljenskom Dani cvijeća, Sveti Filip i Jakov2017 godina Sveti Roko, Rogovo2016 godina Osluhni nutarnje zvono2016 godina Betina, Šušur Posjet Austriji2015 godina Prag, 2015 godina Fotografiranje2014 godina CIOF2012 godina Mohač 2013 godine Poljska, 2014 godina Hruševac Kupljenski, 2014 god. Posveta novog oltara u crkvi Sv. Filipa i JakovaKUD Sv. Roko KUD Sv.Roko i Bokelji, nastup na glavnom mulu.. Sv. Filip i Jakov2013 godina Druženje ispred “Stare škole”2012 godine Snimanje emisije “Lijepom našom”Sportskva dvorana, Sveti Filip i Jakov 2012 godine Zagrebački Velesajam2012 godina Kod Sv.Roka, Rogovo16.08.2012 Slovačka, Austrija2011 godina 2011 godinaRiva Sveti Filip i Jakov Putovanje u ItalijuRim, Vatikan, Molise, Assisi ..... 2013 god. Hrvatska uživo 2010 god.Sudjelovanje na snimanju emisije , Biograd na Moru Međugorje-Grude-Mostar, 2010 god. Na rivi 2010 god.Sveti Filip i Jakov Osluhni nutarnje zvono, 2010 godKino sala, Sveti Filip i Jakov Noć punog miseca, 2009 godZadar Vinkovačke jeseni 2009 god. Turanj 2009 god. Raštane 2009 god. Polača 2009 god. Sveti Petar 2009 god.Petrova Počeci KUD-a 2009 god.Prve napravljene fotografije kod crkve Sv.Roka, Rogovo Brod Knjižara 2009 god.
Srbija-Rumunjska-VojvodinaKud Sv. Roko iz Sv. Filip i Jakova u nedavnom posjetu Veleposlanstvu RH u Beogradu, hrvatima na području Ravnik-Karaševo-Klokotić-Lupak i Temišvar - Rumunjska (gosti Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj i gosti KUD-a "Klokotić"), i hrvatima u Vojvodini (domaćin KUD "Bunjevačko kolo" Subotica). U Rumunjskoj su se susreli i s predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović.
Brodom po Pašmanskom kanaluU Sv. Filipu i Jakovu je u petak po sedmi put održana tradicionalna manifestacija "Brodom po Pašmanskom kanalu" kojom se želi oživiti nekadašnja tradicija komunikacije kopna i otoka koja je u prošlosti bila puno življa i učestalija. U programu su sudjelovali KUD "Sv. Luka" iz Ždrelca, KUD "Bokolje" iz Dobropoljane, KUD "Nevijana" iz Neviđana, KUD "Sv. Roko" iz Svetog Filipa i Jakova, KUD Kunjka iz Tkona, KUD Seljačka sloga iz Topuskog, KUD Zlatna luka iz Sukošana, KUD Kukljica iz Kukljice te ženska klapa Kanica (Tkon) i muška klapa Školji (Pašman). Manifestaciju je otvorio načelnik Sv. Filipa i Jakova Zoran Pelicarić. “Čestitam organizatorima koji ulažu svoje vrijeme i napor da bi se i sedmu godinu za redom održala ova predivna i jedinstvena manifestacija te se isto tako zahvaljujem svim našim gostima i kulturno umjetničkim društvima koji sudjeluju u programu“, poručio je načelnik Zoran Pelicarić.
„LITO FOLKLORA U SV. FILIP I JAKOV-u“ – KUD KLOKOTIĆ -TEMIŠVARU petak ispred stare škole u Sv. Filipu i Jakovu održan je nastup KUD-a Klokotić -Temišvar iz Rumunjske na kojem su se mogli vidjeti tradicijski običaji, narodne nošnje, ples i pjesma jedne od hrvatskih manjina u Rumunjskoj. KUD-a Klokotić je osnovan 1956. godine te je kroz godine uspio sačuvati veliki dio svojih tradicijskih običaja koje često predstavlja na raznim gostovanjima. Hrvati su se doseljavali u Rumunjsku u više valova, počevši od XIV. stoljeća a dijelimo ih u tri skupine s posebnim obilježjima te s neznatnim jezičnim razlikama. Prva od navedenih skupina živi u selu Rekaš, 30 km istočno od Temišvara. Druga, manja skupina živi u mjestu Keča, zapadno od Temišvara. Treća, i ujedno najveća skupina Hrvata živi južno od Temišvara, u Karaš-severinskoj županiji (glavni grad Rešica), u dvjema općinama Lupak i Karaševo. Nazivamo ih Karaševski Hrvati, Krašovani ili Karaševci. Hrvati u Rumunjskoj, poglavito Karaševski Hrvati predstavljaju najstariju hrvatsku manjinu te jezično i etnografski najbolje očuvanu. Narječje Karaševskih Hrvata ubraja se u red vrlo rijetkih štokavskih narječja. Do danas su sačuvali svoj izvorni identitet zahvaljujući visokom stupnju svijesti o porijeklu, s jedne strane, te infrastrukturnoj izoliranosti tih sela s druge strane.
