„LITO FOLKLORA U SV. FILIP I JAKOV-u“ – KUD KLOKOTIĆ -TEMIŠVARU petak ispred stare škole u Sv. Filipu i Jakovu održan je nastup KUD-a Klokotić -Temišvar iz Rumunjske na kojem su se mogli vidjeti tradicijski običaji, narodne nošnje, ples i pjesma jedne od hrvatskih manjina u Rumunjskoj. KUD-a Klokotić je osnovan 1956. godine te je kroz godine uspio sačuvati veliki dio svojih tradicijskih običaja koje često predstavlja na raznim gostovanjima. Hrvati su se doseljavali u Rumunjsku u više valova, počevši od XIV. stoljeća a dijelimo ih u tri skupine s posebnim obilježjima te s neznatnim jezičnim razlikama. Prva od navedenih skupina živi u selu Rekaš, 30 km istočno od Temišvara. Druga, manja skupina živi u mjestu Keča, zapadno od Temišvara. Treća, i ujedno najveća skupina Hrvata živi južno od Temišvara, u Karaš-severinskoj županiji (glavni grad Rešica), u dvjema općinama Lupak i Karaševo. Nazivamo ih Karaševski Hrvati, Krašovani ili Karaševci. Hrvati u Rumunjskoj, poglavito Karaševski Hrvati predstavljaju najstariju hrvatsku manjinu te jezično i etnografski najbolje očuvanu. Narječje Karaševskih Hrvata ubraja se u red vrlo rijetkih štokavskih narječja. Do danas su sačuvali svoj izvorni identitet zahvaljujući visokom stupnju svijesti o porijeklu, s jedne strane, te infrastrukturnoj izoliranosti tih sela s druge strane.
„LITO FOLKLORA U SV. FILIP I JAKOV-u“ – KUD KLOKOTIĆ -TEMIŠVARU petak ispred stare škole u Sv. Filipu i Jakovu održan je nastup KUD-a Klokotić -Temišvar iz Rumunjske na kojem su se mogli vidjeti tradicijski običaji, narodne nošnje, ples i pjesma jedne od hrvatskih manjina u Rumunjskoj. KUD-a Klokotić je osnovan 1956. godine te je kroz godine uspio sačuvati veliki dio svojih tradicijskih običaja koje često predstavlja na raznim gostovanjima. Hrvati su se doseljavali u Rumunjsku u više valova, počevši od XIV. stoljeća a dijelimo ih u tri skupine s posebnim obilježjima te s neznatnim jezičnim razlikama. Prva od navedenih skupina živi u selu Rekaš, 30 km istočno od Temišvara. Druga, manja skupina živi u mjestu Keča, zapadno od Temišvara. Treća, i ujedno najveća skupina Hrvata živi južno od Temišvara, u Karaš-severinskoj županiji (glavni grad Rešica), u dvjema općinama Lupak i Karaševo. Nazivamo ih Karaševski Hrvati, Krašovani ili Karaševci. Hrvati u Rumunjskoj, poglavito Karaševski Hrvati predstavljaju najstariju hrvatsku manjinu te jezično i etnografski najbolje očuvanu. Narječje Karaševskih Hrvata ubraja se u red vrlo rijetkih štokavskih narječja. Do danas su sačuvali svoj izvorni identitet zahvaljujući visokom stupnju svijesti o porijeklu, s jedne strane, te infrastrukturnoj izoliranosti tih sela s druge strane.
